1 win1win slotlackyjetmostbet kzpin up
image

intervju

Gorska služba spašavanja

Januar, 2018. 

U izobilju mračnih tema i tekstova koji nas ispunjavaju sumnjom u čovjeka i čovječnost, došla sam na ideju da napišem članak koji će se baviti drugom, ljepšom stranom stvarnosti. Junacima koji se poznaju na muci. Dobrovoljcima, humanitarcima, ljudima koji se spremno odazivaju da pruže pomoć svakome ko se nađe u nevolji. Obratila sam se Gorskoj službi spašavanja, stanici Sarajevo, sa željom da napravimo intervju. Zahvaljujem gospodinu Edinu – Dini Zametici na odvojenom vremenu i pruženim odgovorima, a prije svega, i njemu i njegovim kolegama - na nesebičnom zalaganju u službi građana. 

Gorska služba spašavanja stanica Sarajevo je dobrovoljna, humanitarna i neprofitna Služba javnog karaktera. Specijalizirana je za potragu i spašavanje sa nepristupačnih terena i po teškim vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu za spašavanje. To uključuje nesreće u planinskim područjima, stijenama, speleološkim objektima, strmim i teško prohodnim terenima, u poplavama, divljim vodama i pod vodom, te nesreće koje se dogode u posebno teškim vremenskim prilikama (snijeg, hladnoća, led, magla i sl.).

image

Prije svega, zahvaljujem na izdvojenom vremenu i strpljenju da odgovorite na sljedeća pitanja. Kako se finansira rad GSS? Primate li redovne naknade za svoj spasilački angažman?

Vlada Kantona Sarajevo je svojom Uredbom proglasila GSS - stanicu Sarajevo jedinicom za zaštitu i spašavanje, na osnovu koje je GSS - stanica Sarajevo sklopila Ugovor sa Civilnom zaštitom Kantona Sarajevo od koje imamo jako dobru potporu i saradnju. Veći dio opreme, motorne sanke i jedno terensko vozilo, Stanica je nabavila kroz Ugovor sa CZ Kantona. Takođe, uspješnu saradnju ostvarujemo i sa premijerom Kantona Sarajevo koji nam je izašao u susret i omogućio da uspješno izvršimo zadatak obezbjeđenja skijališta na Bjelašnici i Igmanu u protekle dvije sezone. Pored navedenog, imamo izuzetnu saradnju sa načelnicima i općinskim službama Civilne zaštite Novog Sarajeva, Centra i Trnova. Interesovanje da pomogne naš rad i pruži nam potporu iskazala je i Gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom, gdje u perspektivi očekujemo jako dobru obostranu saradnju.

Dobijena sredstva koristimo za nabavku specifične opreme za spašavanje i razne specijalističke kurseve (medicinske edukacije - ITLS, BLS; kurseve spašavanja, popravak i održavanje vozila i ostalo iz djelokruga naše djelatnosti)

Članovi GSS-a apsolutno ne primaju novčanu naknadu za rad i spašavanja građana. Svi smo volonteri, svi imamo svoje poslove pored rada u stanici,  i svi smo dežurni 24h dnevno. Motivacija nam je to što ćemo nekome spasiti život. To je najveća nagrada. Da bismo to uradili moramo uložiti još puno vremena, pored samog spašavanja, na vježbe i pripreme, jer nikad ne znamo kada se nesreća može desiti. Onda kada se nesreća  desi u nepristupačnim predjelima, znamo da druge hitne službe ne mogu reagovati zbog nepristupačnosti i nepoznavanja specifičnih tehnika spašavanja. U takvim situacijama provođenje akcije, zbrinjavanje unesrećenih i njihov transport do medicinske ustanove je na Gorskoj službi spašavanja. Zbog opreme koju koristimo i znanja koje imamo, nama je nepristupačno mnogo pristupačnije, a opasno postaje kontrolisano. U tom trenutku niko od nas nikad ne bi ni pomislio nešto poput "zašto ja ovo da radim, mogu drugi" jer zna da ne mogu.

image

Sezona skijanja je u jeku. Koliko intervencija dnevno imate u prosjeku?

Naše dežurne ekipe su svakodnevno na našim olimpijskim ljepoticama, Bjelašnici i Igmanu, i vrše obezbjeđenje skijališta po ugovoru sa KJP ZOI '84. U zavisnosti od posjećenosti, na terenu se nalazi između 6 i 15 članova koji su podijeljeni u timove i patroliraju ski stazama. Uz pomoć sredstava veze u stalnoj smo komunikaciji sa kolegama iz ski centra. 

Intervencije ne možemo predvidjeti, ali ako uzmemo prosjek, onda se broj intervencija kreće između 4 i 6 dnevno.

Kao instruktor skijanja, šta biste izdvojili kao najčešći uzrok nesreće na skijalištima? Koliko su rekreativci upoznati sa pravilima ponašanja na skijalištu? 

Uzrok povrede je gotovo uvijek pad ili sudar. Tako raste broj povreda kičme, prsnog koša, ramena, ruku i glave pored onih klasičnih povreda nogu koje su bile i najčešće povrede u prošlosti.
Danas možemo konstatovati da se rekreativno skijanje drastično promijenilo u odnosu na nekadašnje (ono skijanje od prije 25 i više godina). Moderna skijaška oprema, nove tehnologije proizvodnje i nove tehnike skijanja dovele su do toga da je skijanje postalo dinamičnije i brže, što zahtijeva bolju fizičku pripremljenost skijaša te više koncentracije. 

Svaki rekreativac treba postaviti pitanje: Što možemo učiniti kako bismo povećali sigurnost na skijaškim stazama? Upoznati se i usvojiti modernu tehniku skijanja, dobro se fizički pripremiti, reći NE alkoholu na stazama, paziti na druge skijaše, i imati na umu da vrlo često drugi ne znaju što rade.

Kao dobra zaštita mogu poslužiti kacige, koje su za djecu obavezne na svim inostranim skijalištima, a preporučuje se i odraslima. I konačno ono najvažnije: ne precijeniti vlastite mogućnosti u datoj situaciji.

GSS – stanica Sarajevo već dugi niz godina nastoji preventivno djelovati po pitanju svih vidova odlaska u planinu i bavljenja pojedinim sportovima i aktivnostima te i time uticati na širu javnost i svijest pojedinca.

Sa kojim službama redovno sarađujete, i od kojih državnih struktura dobijate najviše pomoći?

Službe sa kojim GSS sarađuje su prije svih Službe Civilne Zaštite kao što su  vatrogasci, demineri, itd. Odličnu saradnju imamo sa Oružanim snagama BiH, sa kojima radimo redovne treninge i dodatne edukacije helikopterskog spašavanja, i čiji helikopteri uvijek stoje na raspolaganju GSS-u. Takođe sarađujemo sa Policijom i naravno sa Hitnom Pomoći.

Po Vašoj procjeni, koliko je prosječan ljubitelj prirode upoznat sa pravilima ponašanja u prirodi?

Mi bismo uvijek voljeli da je javnost bolje upoznata i bolje pripremljena. Iako su danas informacije lakše dostupne nego ikad prije, ako ništa počevši od vremenske prognoze, mislim da je poznavanje prirode i opasnosti u prirodi mnogo više zanemareno nego što je bilo nekad. Nemojte nas pogrešno shvatiti, mi apsolutno ne mislimo da je priroda bauk kojeg se treba bojati i od kojeg treba zazirati, ali je apsolutno treba poštovati. Priroda i planina nose svoje rizike, ali svi rizici se mogu kontrolisati pa i ovi. Prije svega dobrim znanjem i prikladnom opremom. Kada imate znanje, bit će vam jasno zašto vam je potrebna oprema. Znanje o boravku u prirodi može se steći kroz izviđače, planinarska društva, planinarske škole, družeći se sa iskusnijima. Ponovo ističemo - danas su informacije jako dostupne – stoga čitajte, internet je tu, ali razmislite uvijek o tome što je pročitano da li je ispravno i da li je prikladno situaciji. Tražite savjete. Pripremite se i planirajte svoje aktivnosti. Danas je toliko toga „instant“ - slika je instant, kafa je instant, informacije su instant, ali u prirodu se ne ide instant. Priprema traje, boravak u prirodi traje, i za to se treba pripremiti i planirati.

image

Koliko su mediji i opšta javnost zainteresovani za rad GSS?

Najviše interesovanja ima kada se već desi problem. Onda je općenito GSS, kao tada jedina služba, jako interesantna jer su tada sve oči uprte u spasioce na terenu. Mi kao stanica nastojimo biti stalno prisutni među djecom, običnim ljudima, planinarima, skijašima i svim ostalim, kako bismo dokazali da smo i mi kao spasioci samo obični ljudi koji su istrenirani i žive život za ovu pozitivnu stvar koja se zove Gorska služba spašavanja, u ovom slučaju - stanica Sarajevo.

Nedostaje li vam opreme? Koliko često dobijate donacije, i na koji način zainteresovani mogu pomoći opremanju GSS?

Gorska Služba Spašavanja  - stanica Sarajevo raspolaže svom potrebnom opremom za spomenute akcije i vježbe, a kako se radi o specifičnoj opremi koja je jako skupa te ima svoj vijek trajanja, moramo računati i na njeno obnavljanje te su nam potrebna stalna sredstva za nabavku i njeno obnavljanje.
Kao stanica i nemamo naročito velik broj donatora, ali oni koji svoj rad smatraju društveno odgovornim i žele pomoći mogu nam se obratiti da uz dogovor napravimo vid saradnje koji će biti na obostranu korist.

Dobijate li pozive na gostovanje u osnovnim i srednjim školama? Koliko se radi na podizanju svijesti kod najmlađih o pravilima ponašanja u prirodi?

Kako imamo jako pozitivnu saradnju sa pojedinim općinama, tako u tim općinama možemo i adekvatno djelovati kroz razna predavanja u školama, pokazne vježbe sa klincima, ali ne smijemo ostati na tome. Mi moramo svakodnevno biti prisutni, ali ne zavisi sve od nas. Ipak moramo dobiti poziv za saradnju koji mi u principu ne odbijamo.

Sarađujete li sa udruženjima ekologa i na koji način?

Sa ekolozima učestvujemo u eko-akcijama čišćenja prirodnih bogatstava naše zemlje, kao i u istraživačkim projektima gdje dajemo tehničku podršku prilikom istraživanja u pećinama, jamama, i na nepristupačnim predjelima.

Koju biste akciju izdvojili kao naročito upečatljivu?

Akciju spašavanja iz lavine koja je desila 2011. godine u rejonu Kotlovi na Bjelašnici, kada je u lavini život izgubio jedan skijaš. Moramo opet spomenuti Kotlove kada smo spasili jedan život nakon pada sa nekih 200 m visine.

Ko vas može angažovati i na čiji poziv izlazite na teren?

GSS - Stanica Sarajevo je organizovana u pet timova sa po dvanaest ljudi koji na smjenu dežuraju po sedam dana. Dežurni tim je u slučaju nesreće spreman odgovoriti u roku od pola sata, dok se ostali članovi Stanice stavljaju u pripravnost i u slučaju potrebe cijela Stanica u punom kapacitetu izlazi na teren. Naši građani imaju našu podršku  24h/365 dana u godini, a naš angažman zavisi od potreba na terenu. Najčešće dobijemo poziv iz Operativno-komunikacijskog centra 121, od policije ili direktno na naš dežurni telefon 062 654 456

A za sve generalne upite, savjete i slično mogu nas kontaktirati putem e-maila gss@gss-sarajevo.com i putem naše Facebook stranice (https://www.facebook.com/GSSSarajevo/) Gorska služba spašavanja, Sarajevo.

I za kraj, šta biste, na osnovu ličnog iskustva i iskustva svojih kolega, poručili građanima?

Čuvajte se.

Nastavi sa čitanjem:



Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *