intervju
Gorska služba spašavanja
Januar, 2018.
U izobilju mračnih tema i tekstova koji nas ispunjavaju sumnjom u čovjeka i
čovječnost, došla sam na ideju da napišem članak koji će se baviti drugom,
ljepšom stranom stvarnosti. Junacima koji se poznaju na muci. Dobrovoljcima,
humanitarcima, ljudima koji se spremno odazivaju da pruže pomoć svakome ko se
nađe u nevolji. Obratila sam se Gorskoj službi spašavanja, stanici Sarajevo, sa
željom da napravimo intervju. Zahvaljujem gospodinu Edinu – Dini Zametici na
odvojenom vremenu i pruženim odgovorima, a prije svega, i njemu i njegovim
kolegama - na nesebičnom zalaganju u službi građana.
Gorska služba spašavanja stanica Sarajevo
je dobrovoljna, humanitarna i neprofitna Služba javnog karaktera.
Specijalizirana je za potragu i spašavanje sa nepristupačnih terena i po teškim
vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primijeniti
posebno stručno znanje i opremu za spašavanje. To uključuje nesreće u
planinskim područjima, stijenama, speleološkim objektima, strmim i teško
prohodnim terenima, u poplavama, divljim vodama i pod vodom, te nesreće koje se
dogode u posebno teškim vremenskim prilikama (snijeg, hladnoća, led, magla i
sl.).
Prije svega, zahvaljujem na izdvojenom vremenu i
strpljenju da odgovorite na sljedeća pitanja. Kako se finansira rad GSS?
Primate li redovne naknade za svoj spasilački angažman?
Vlada Kantona Sarajevo je svojom Uredbom proglasila GSS - stanicu Sarajevo
jedinicom za zaštitu i spašavanje, na osnovu koje je GSS - stanica Sarajevo
sklopila Ugovor sa Civilnom zaštitom Kantona Sarajevo od koje imamo jako dobru
potporu i saradnju. Veći dio opreme, motorne sanke i jedno terensko vozilo, Stanica
je nabavila kroz Ugovor sa CZ Kantona. Takođe, uspješnu saradnju ostvarujemo i
sa premijerom Kantona Sarajevo koji nam je izašao u susret i omogućio da
uspješno izvršimo zadatak obezbjeđenja skijališta na Bjelašnici i Igmanu u
protekle dvije sezone. Pored navedenog, imamo izuzetnu saradnju sa načelnicima
i općinskim službama Civilne zaštite Novog Sarajeva, Centra i Trnova.
Interesovanje da pomogne naš rad i pruži nam potporu iskazala je i Gradska
uprava na čelu sa gradonačelnikom, gdje u perspektivi očekujemo jako dobru
obostranu saradnju.
Dobijena sredstva koristimo za nabavku specifične opreme za spašavanje i
razne specijalističke kurseve (medicinske edukacije - ITLS, BLS; kurseve
spašavanja, popravak i održavanje vozila i ostalo iz djelokruga naše
djelatnosti)
Članovi GSS-a apsolutno
ne primaju novčanu naknadu za rad i spašavanja građana. Svi smo volonteri, svi imamo svoje
poslove pored rada u stanici, i svi smo
dežurni 24h dnevno. Motivacija nam je to
što ćemo nekome spasiti život. To je najveća nagrada. Da bismo to uradili
moramo uložiti još puno vremena, pored samog spašavanja, na vježbe i pripreme,
jer nikad ne znamo kada se nesreća može desiti. Onda kada se nesreća desi u nepristupačnim predjelima, znamo da
druge hitne službe ne mogu reagovati zbog nepristupačnosti i nepoznavanja
specifičnih tehnika spašavanja. U takvim situacijama provođenje akcije,
zbrinjavanje unesrećenih i njihov transport do medicinske ustanove je na
Gorskoj službi spašavanja. Zbog opreme koju koristimo i znanja koje imamo, nama je nepristupačno mnogo pristupačnije,
a opasno postaje kontrolisano. U tom
trenutku niko od nas nikad ne bi ni pomislio nešto poput "zašto ja ovo da
radim, mogu drugi" jer zna da ne mogu.
Sezona skijanja je u jeku. Koliko intervencija
dnevno imate u prosjeku?
Naše dežurne ekipe su svakodnevno na našim olimpijskim ljepoticama,
Bjelašnici i Igmanu, i vrše obezbjeđenje skijališta po ugovoru sa KJP ZOI '84.
U zavisnosti od posjećenosti, na terenu se nalazi između 6 i 15 članova koji su
podijeljeni u timove i patroliraju ski stazama. Uz pomoć sredstava veze u
stalnoj smo komunikaciji sa kolegama iz ski centra.
Intervencije ne možemo predvidjeti, ali ako uzmemo prosjek, onda se broj
intervencija kreće između 4 i 6 dnevno.
Kao instruktor skijanja, šta biste izdvojili kao
najčešći uzrok nesreće na skijalištima? Koliko su rekreativci upoznati sa
pravilima ponašanja na skijalištu?
Uzrok povrede je gotovo uvijek pad ili sudar. Tako raste broj povreda
kičme, prsnog koša, ramena, ruku i glave pored onih klasičnih povreda nogu koje
su bile i najčešće povrede u prošlosti.
Danas možemo konstatovati da se rekreativno skijanje drastično promijenilo u
odnosu na nekadašnje (ono skijanje od prije 25 i više godina). Moderna skijaška
oprema, nove tehnologije proizvodnje i nove tehnike skijanja dovele su do toga
da je skijanje postalo dinamičnije i brže, što zahtijeva bolju fizičku
pripremljenost skijaša te više koncentracije.
Svaki rekreativac treba
postaviti pitanje: Što možemo učiniti kako bismo povećali sigurnost na
skijaškim stazama? Upoznati se i usvojiti modernu tehniku skijanja, dobro se
fizički pripremiti, reći NE alkoholu na stazama, paziti na druge skijaše, i
imati na umu da vrlo često drugi ne znaju što rade.
Kao dobra zaštita mogu poslužiti kacige, koje su za djecu obavezne na svim inostranim
skijalištima, a preporučuje se i odraslima. I konačno ono najvažnije: ne precijeniti vlastite mogućnosti u datoj
situaciji.
GSS – stanica Sarajevo već dugi niz godina nastoji preventivno
djelovati po pitanju svih vidova odlaska u planinu i bavljenja pojedinim
sportovima i aktivnostima te i time uticati na širu javnost i svijest
pojedinca.
Sa kojim službama redovno sarađujete, i od kojih
državnih struktura dobijate najviše pomoći?
Službe sa kojim GSS sarađuje su prije svih Službe Civilne Zaštite kao što
su vatrogasci, demineri, itd. Odličnu
saradnju imamo sa Oružanim snagama BiH, sa kojima radimo redovne treninge i
dodatne edukacije helikopterskog spašavanja, i čiji helikopteri uvijek stoje na
raspolaganju GSS-u. Takođe sarađujemo sa Policijom i naravno sa Hitnom Pomoći.
Po Vašoj procjeni, koliko je prosječan ljubitelj
prirode upoznat sa pravilima ponašanja u prirodi?
Mi bismo uvijek voljeli da je javnost bolje upoznata i bolje pripremljena.
Iako su danas informacije lakše dostupne nego ikad prije, ako ništa počevši od
vremenske prognoze, mislim da je poznavanje prirode i opasnosti u prirodi mnogo
više zanemareno nego što je bilo nekad. Nemojte nas pogrešno shvatiti, mi
apsolutno ne mislimo da je priroda bauk kojeg se treba bojati i od kojeg treba zazirati,
ali je apsolutno treba poštovati. Priroda i planina nose svoje rizike, ali svi
rizici se mogu kontrolisati pa i ovi. Prije svega dobrim znanjem i prikladnom
opremom. Kada imate znanje, bit će vam jasno zašto vam je potrebna oprema.
Znanje o boravku u prirodi može se steći kroz izviđače, planinarska društva,
planinarske škole, družeći se sa iskusnijima. Ponovo ističemo - danas su
informacije jako dostupne – stoga čitajte, internet je tu, ali razmislite
uvijek o tome što je pročitano da li je ispravno i da li je prikladno
situaciji. Tražite savjete. Pripremite se i planirajte svoje aktivnosti. Danas
je toliko toga „instant“ - slika je instant, kafa je instant, informacije su instant,
ali u prirodu se ne ide instant.
Priprema traje, boravak u prirodi traje, i za to se treba pripremiti i planirati.
Koliko su mediji i opšta javnost zainteresovani za
rad GSS?
Najviše interesovanja ima kada se već desi problem. Onda je općenito GSS, kao
tada jedina služba, jako interesantna jer su tada sve oči uprte u spasioce na
terenu. Mi kao stanica nastojimo biti stalno prisutni među djecom, običnim
ljudima, planinarima, skijašima i svim ostalim, kako bismo dokazali da smo i mi
kao spasioci samo obični ljudi koji su istrenirani i žive život za ovu
pozitivnu stvar koja se zove Gorska služba spašavanja, u ovom slučaju - stanica
Sarajevo.
Nedostaje li vam opreme? Koliko često dobijate
donacije, i na koji način zainteresovani mogu pomoći opremanju GSS?
Gorska Služba Spašavanja - stanica Sarajevo raspolaže svom potrebnom
opremom za spomenute akcije i vježbe, a kako se radi o specifičnoj opremi
koja je jako skupa te ima svoj vijek trajanja, moramo računati i na njeno obnavljanje
te su nam potrebna stalna sredstva za nabavku i njeno obnavljanje.
Kao stanica i nemamo naročito velik broj donatora, ali oni koji svoj rad
smatraju društveno odgovornim i žele pomoći mogu nam se obratiti da uz dogovor
napravimo vid saradnje koji će biti na obostranu korist.
Dobijate li pozive na gostovanje u osnovnim i
srednjim školama? Koliko se radi na podizanju svijesti kod najmlađih o
pravilima ponašanja u prirodi?
Kako imamo jako pozitivnu saradnju sa pojedinim općinama, tako u tim općinama
možemo i adekvatno djelovati kroz razna predavanja u školama, pokazne vježbe sa
klincima, ali ne smijemo ostati na tome. Mi moramo svakodnevno biti prisutni,
ali ne zavisi sve od nas. Ipak moramo dobiti poziv za saradnju koji mi u
principu ne odbijamo.
Sarađujete li sa udruženjima ekologa i na koji
način?
Sa ekolozima učestvujemo u eko-akcijama
čišćenja prirodnih bogatstava naše zemlje, kao i u istraživačkim projektima
gdje dajemo tehničku podršku prilikom istraživanja u pećinama, jamama, i na nepristupačnim
predjelima.
Koju biste akciju izdvojili kao naročito
upečatljivu?
Akciju spašavanja iz lavine koja je desila 2011. godine u rejonu Kotlovi na
Bjelašnici, kada je u lavini život izgubio jedan skijaš. Moramo opet spomenuti
Kotlove kada smo spasili jedan život nakon pada sa nekih 200 m visine.
Ko vas može angažovati i na čiji poziv izlazite na
teren?
GSS - Stanica Sarajevo je organizovana u pet timova sa po dvanaest ljudi koji na smjenu dežuraju po sedam
dana. Dežurni tim je u slučaju nesreće
spreman odgovoriti u roku od pola sata, dok se ostali članovi Stanice
stavljaju u pripravnost i u slučaju potrebe cijela Stanica u punom kapacitetu
izlazi na teren. Naši građani imaju našu podršku 24h/365 dana u godini, a naš angažman zavisi od potreba na terenu.
Najčešće dobijemo poziv iz Operativno-komunikacijskog centra 121, od policije ili direktno na naš dežurni telefon 062 654 456.
A za sve generalne upite, savjete i slično mogu nas kontaktirati putem
e-maila gss@gss-sarajevo.com i putem naše Facebook stranice (https://www.facebook.com/GSSSarajevo/) Gorska služba spašavanja, Sarajevo.
I za kraj, šta biste, na osnovu ličnog iskustva i
iskustva svojih kolega, poručili građanima?
Čuvajte se.
Nastavi sa čitanjem:
Intervju: Dragana Đorđević, prevoditeljka